27.10.2026. 07:51h
Prekidi vodosnabdijevanja od 23 do šest sati narednog dana bili su neophodni zbog dugog sušnog perioda, smanjene izdašnosti izvorišta i velike potrošnje.
To je “Vijestima” kazao izvršni direktor kolašinskog preduzeća Vodovod i kanalizacija Miloš Peković.
On objašnjava da su noćni prekidi omogućavali punjenje rezervoara, kako bi tokom dana bilo dovoljno vode za potrošače.
Prema njegovim riječima, dvije analize Instituta za javno zdravlje (IJZ), obavljene tokom jedne sedmice, pokazale su da je uzorkovana voda ispravna. Ipak, pojedini stanovnici Breze prijavljuju nečistoće nakon ponovnog uspostavljanja vodosnabdijevanja, čiji uzrok još nije utvrđen.
“Pored redovnog, tražili smo i vanredno uzorkovanje zbog nastale situacije. Oba nalaza koja su stigla iz Instituta za javno zdravlje pokazala su da je voda ispravna. Tražićemo i treće uzorkovanje ovog mjeseca. Tokom vikenda naša tehnička ekipa očistila je i stari rezervoar, pa je otklonjen i taj eventualni štetni uticaj na kvalitet vode”, rekao je Peković.
On objašnjava da “bijela” boja vode nakon ponovnog uspostavljanja snabdijevanja potiče od vazduha u cijevima, ali da za nečistoće koje prijavljuju potrošači u Brezi još nema pouzdano objašnjenje. Prema Pekovićevim riječima, “postoji mogućnost da na tom dijelu cjevovoda ima kvar koji nije vidljiv i da prilikom pražnjenja cijevi ulazi zemlja”. Peković objašnjava da nekoliko sati kiše nije dovoljno da se popravi hidrološka situacija nakon dugog sušnog perioda. U Vodovodu su, tvrdi, svakodnevno pratili funkcionisanje sistema, a još u avgustu apelovali na potrošače da smanje zalivanje.
Ukupni rezervoarski kapacitet kolašinskog vodovoda je, podsjeća Peković, 3.800 kubnih metara. Novi rezervoar prima 3.000, a stari 800 kubika, što ograničava mogućnost čuvanja vode za period smanjene izdašnosti izvorišta.
“Često se postavlja pitanje zašto vodu nijesmo sačuvali tokom ljeta. Mi imamo dva rezervoara i ukupno 3.800 kubika prostora za skladištenje. Ne postoji mogućnost da uskladištimo veće količine i čuvamo ih za naredne mjesece. Sa sadašnjim potrebama potrošača taj kapacitet se brzo potroši”, rekao je on.
Prema mjerenjima preduzeća, izdašnost izvorišta je između 50 i 60 litara u sekundi. Peković procjenjuje da u gradu trenutno ima oko 3.000 korisnika, uz manju popunjenost hotela i stambenih objekata nego tokom sezone. Kaže da količina vode koja ulazi u sistem ukazuje na veliku potrošnju, ali da ona obuhvata i tehničke gubitke, čiji precizan obim ne može da saopšti.
“Sigurno je da ima tehničkih gubitaka, ali ima i neracionalne potrošnje. Svaki kvar koji nam je prijavljen ili ga naše ekipe uoče saniramo u roku od 24, najkasnije 48 sati. Nemamo prijavljen i vidljiv kvar po kojem nijesmo postupili. Koliko ima kvarova pod zemljom, koji nijesu vidljivi, to u ovom trenutku ne mogu da kažem”, tvrdi Peković.
Kao ključne uslove za bolju kontrolu sistema izdvaja zamjenu dotrajalih cjevovoda i ugradnju vodomjera. Dio potrošnje sada se obračunava paušalno, po pet kubnih metara mjesečno po članu domaćinstva, pa nije moguće utvrditi koliko je vode zaista potrošeno.
Za zamjenu oko 20 kilometara sekundarne vodovodne mreže i ugradnju vodomjera, prema Pekovićevim riječima, obezbijeđeno je oko 2,5 miliona eura kroz program IPA III, u saradnji sa Ministarstvom ekologije. Dokumentacija je, kaže, urađena i revidovana, imovinsko-pravni odnosi riješeni, a raspisivanje tendera očekuje krajem ove ili početkom naredne godine.
“Završili smo dokumentaciju, reviziju i riješili imovinsko-pravne odnose, odnosno sve što je bilo do nas. Zamjenom cjevovoda smanjićemo tehničke gubitke, a ugradnjom vodomjera dobiti kontrolu stvarne potrošnje. Nastojaćemo da vodomjeri imaju mogućnost daljinskog očitavanja”, kazao je on.
Za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Bakovićima, proširenje kanalizacione mreže i unapređenje vodosnabdijevanja obezbijeđeno je 8,36 miliona eura bespovratnih sredstava kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) i četiri miliona iz kredita Evropske investicione banke. Prva faza obuhvata postrojenje kapaciteta 4.000 ekvivalentnih stanovnika i oko 9,2 kilometra kanalizacije. Peković kaže da je za unapređenje vodosnabdijevanja predviđeno oko milion i po eura, a da početak radova zavisi od vremenskih prilika.
“Sada treba procijeniti da li vremenski uslovi dozvoljavaju početak radova ove godine ili je bolje da se krene naredne. Predviđena je izgradnja oko deset kilometara nove kanalizacione mreže”, objasnio je on.
Opština i Eko-fond obezbijedili su sredstva za dokumentaciju kojom treba da budu utvrđene zone sanitarne zaštite postojećeg izvorišta, kaže Peković. Izabran je projektant, a potrebno je angažovati revidenta.
Predviđena su i istraživanja koja bi trebalo da daju preciznije podatke o izvorištu i mogućim dodatnim količinama vode. Dokumentacijom će biti utvrđene granice zona zaštite, u kojima će važiti propisana ograničenja.
“Potrebno je da jasno znamo koje su zone sanitarne zaštite i šta u njima smije, a šta ne smije da se radi. Projekat mora da prođe reviziju, a potom i postupak pred Upravom za vode. To je način da dobijemo dokument zasnovan na istraživanjima i provjerenim podacima”, rekao je on.
Na pitanje da li su sječa šume i gradnja mogle uticati na izdašnost izvorišta, Peković odgovara da to treba da pokažu stručna istraživanja.
Vodovod i kanalizacija ima i projekat uvođenja sistema za daljinski nadzor i upravljanje vodovodnom mrežom (SCADA), procijenjen na oko 350.000 eura. Sredstva još nijesu obezbijeđena, a Peković kaže da će pokušati da ih obezbijedi kroz opštinski ili državni kapitalni budžet.
“Imali bismo oko 15 softverski povezanih mjernih mjesta i tokom 24 sata dobijali podatke sa terena. To bi nam znatno olakšalo upravljanje sistemom i praćenje potrošnje, nivoa vode i pritiska. Razmatramo i mogućnost da kroz taj projekat pratimo nivo hlora i mutnoću vode”, kazao je Peković.
Vodovod i kanalizacija mjesečno fakturiše najviše 21.000 eura za usluge vodosnabdijevanja i kanalizacije, a naplata je oko 75 odsto.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
