Žive od stare slave: Skupština se hvali regionalnim liderstvom, a...

Skupština Crne Gore nedavno se pohvalila da je i dalje najotvoreniji parlament u regionu, ali je izostavila činjenicu da je ovogodišnji rezultat od 82,26 odsto ispunjenih indikatora u Regionalnom indeksu otvorenosti njen najslabiji u posljednjih pet godina.

Iako je zadržala prvo mjesto ispred parlamenata Sjeverne Makedonije, Srbije i Bosne i Hercegovine, rezultati istraživanja Centra za demokratsku tranziciju (CDT) “Otvorenost zakonodavne vlasti u regionu i Crnoj Gori”, ukazuju na postepeni pad otvorenosti, dok su problemi u donošenju zakona i kontroli izvršne vlasti sve izraženiji. CDT istraživanje sprovodi u okviru regionalne mreže nevladinih organizacija ACTION SEE, uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED). Indeksom se prati u kojoj mjeri institucije zakonodavne i izvršne vlasti u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i BiH javnosti omogućavaju pristup informacijama o svom radu.

Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović, koja je i autorka izvještaja, kazala je “Vijestima” da se visoke ocjene Skupštine prvenstveno zasnivaju na dobrim praksama uspostavljenim prije više godina.

“Skupština u velikoj mjeri živi od stare slave, jer visoku ocjenu duguje dobrim praksama uspostavljenim još prije više godina, čijem očuvanju doprinosi i rad skupštinske službe”, rekla je Gvozdenović.

Iz Skupštine je 16. oktobra saopšteno da je parlament, prema Regionalnom indeksu otvorenosti za 2025/2026. godinu, zauzeo prvo mjesto sa 82,26 odsto ispunjenih indikatora, od ukupno 109 koliko ih je obuhvaćeno istraživanjem.

Slijede Skupština Sjeverne Makedonije sa 76,04 odsto, Narodna skupština Srbije sa 59,42 odsto i državni parlament Bosne i Hercegovine sa 58,49 odsto.

Generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić izrazio je zadovoljstvo rezultatima, posebno imajući u vidu intenzivan zakonodavni rad i usklađivanje propisa sa pravnom tekovinom Evropske unije.

“Uprkos sve zahtjevnijem tempu rada u završnoj fazi pristupnih pregovora, sa posebnim fokusom na zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja, Skupština Crne Gore i dalje zadržava status najotvorenijeg parlamenta u regionu”, navodi se u saopštenju.

Međutim, podaci pokazuju da je crnogorski parlament prije dvije godine ispunjavao 88,14 odsto indikatora, prošle godine 83,24 odsto, a ove 82,26 odsto. To znači da je rezultat u odnosu na 2024. slabiji za 5,88 procentnih poena.

Gvozdenović ističe da regionalno prvo mjesto ne znači automatski i kvalitetan parlamentarni rad.

“Zato možemo govoriti o regionalnom liderstvu u dostupnosti parlamentarnih informacija, ali to nažalost ne prati odgovarajući kvalitet demokratskog i parlamentarnog rada”, ocijenila je.

ZA 87 MINUTA USVOJENO 25 ZAKONA

Prema njenim riječima, Skupština već deset godina prednjači u regionu po administrativnoj transparentnosti, zahvaljujući redovnom objavljivanju predloga zakona, amandmana i podataka o glasanju, direktnim prenosima sjednica parlamenta i njegovih odbora, kao i mogućnosti podnošenja elektronskih peticija.

To su, kako navodi, dobre prakse koje u godišnjim izvještajima prepoznaje i Evropska komisija.

“Međutim, činjenicu da javnost ima mogućnost da prati rad parlamenta ne treba poistovjećivati sa kvalitetom tog rada, niti sa stvarnom mogućnošću građana da utiču na donošenje odluka.

Tu već dolazimo do mnogo ozbiljnijih problema, na koje naša istraživanja kontinuirano ukazuju, a koji su naročito izraženi u posljednje dvije godine”, upozorila je Gvozdenović.

Ona ističe da je zakonodavni proces postao sve zatvoreniji i nepredvidiviji, da javne rasprave izostaju, a da ozbiljnu parlamentarnu debatu sve češće zamjenjuje ubrzano glasanje, a dešava se da ni sami poslanici ne znaju kada će raspravljati o pojedinim zakonima.

“Posljedice takvog pristupa vidljive su već nakon usvajanja propisa, kada se ispostavi da su međusobno neusklađeni ili teško primjenjivi u praksi, pa ih je ubrzo potrebno mijenjati”, rekla je.

Gvozdenović smatra da upravo direktni prenosi sjednica, kojima se Skupština često predstavlja kao primjer otvorenosti, najbolje otkrivaju probleme u njenom radu.

“Zahvaljujući njima, možemo da vidimo kako ni sami poslanici, a kamoli građani, ne znaju šta će biti na dnevnom redu; da dio poslanika dolazi samo da obezbijedi kvorum, nakon čega se rasprava nastavlja pred gotovo praznom salom; ili da se za svega 87 minuta može usvojiti 25 zakona”, navela je.

Prema njenim riječima, to je prava slika funkcionisanja parlamenta - građanima je omogućeno da prate njegov rad, ali ono što vide otvara ozbiljna pitanja o kvalitetu tog rada i odgovornosti onih koji bi trebalo da predstavljaju njihove interese.

SKUPŠTINA “PROTOČNI KANAL” ZA VLADINE PREDLOGE

Komentarišući činjenicu da je tokom 2025. godine za 115 od ukupno 201 usvojenog zakona bio predložen hitni postupak, Gvozdenović upozorava da hitnost postaje osnovni metod rada parlamenta, dok javne rasprave izostaju ili su svedene na minimum, stručna javnost nema stvarni prostor da utiče na sadržaj rješenja, a parlamentarna debata se skraćuje do mjere da postaje formalnost”.

“Posljedica takvog pristupa je pad kvaliteta zakona, što se potvrđuje čestim izmjenama propisa ubrzo nakon njihovog usvajanja. I dok se ovakve situacije relativizuju porukom da ‘ko radi taj i griješi’, veliko je pitanje cijene tih grešaka u praksi - po pravnu sigurnost i ostvarivanje prava građana”, rekla je Gvozdenović.

Ona ističe da se često dešava da ni poslanici nemaju informacije o zakonodavnim prioritetima, rokovima i sadržaju rješenja koje priprema izvršna vlast.

“U ovakvim okolnostima, Skupština sve više funkcioniše kao protočni kanal za vladine predloge”, ocijenila je.

Kao primjere posljedica nedovoljno pripremljenih zakonskih rješenja navodi probleme sa registracijom privrednih društava zbog neusaglašenih zakona, neprimjenjive rokove u Zakonu o legalizaciji bespravnih objekata i izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja koje je Evropska komisija zatražila svega nekoliko mjeseci nakon njegovog usvajanja.

“Zadatak Skupštine nije samo da obezbijedi dovoljno glasova za usvajanje zakona, već da predložena rješenja ozbiljno razmotri, preispita njihov kvalitet i moguće posljedice, umjesto što se problemi otkrivaju tek kada zakoni počnu da se primjenjuju, što je nažalost sve češći slučaj”, navela je.

MINISTRI OTKAZUJU DOLASKE, PREMIJERSKI SAT ZAVISI OD VOLJE PREMIJERA

Prema riječima Gvozdenović, problemi su prisutni i u kontrolnoj ulozi parlamenta.

“Ni kontrolna funkcija ne pruža bolju sliku. Kontrolna saslušanja zavise od političke volje većine, ministri otkazuju dolaske, a održavanje premijerskog sata i odgovaranje predsjednika Vlade na pitanja poslanika u praksi su postali stvar njegovog izbora”, kazala je.

Posebno zabrinjava, dodaje, što ni obaveze povezane sa evropskim integracijama nijesu postale dovoljno snažan podsticaj za dosljedno poštovanje i jačanje demokratskih procedura.

“Zato kada se pogleda šira slika, zabrinjava lakoća kojom se zaobilaze parlamentarne procedure i pravila demokratskog odlučivanja”, upozorila je Gvozdenović.

PRAVILA POSTOJE, ALI SE NE POŠTUJU UVIJEK

Istraživanja CDT-a ukazuju i na raskorak između formalno uspostavljenih mehanizama transparentnosti i njihove primjene.

Gvozdenović je podsjetila da je krajem 2021. godine usvojen Pravilnik o javnosti rada, kojim se, između ostalog, uređuje medijsko praćenje sjednica.

Međutim, kaže da taj dokument nije spriječio ograničavanje pristupa novinarima u politički osjetljivoj situaciji.

“Nedavno smo imali situaciju da, kada je trebalo da se održi sjednica na kojoj bi se raspravljalo o razrješenju predsjednika Skupštine, novinarima nije bio dozvoljen ulazak u plenarnu salu, a izostao je i direktan prenos dešavanja iz sale”, navela je.

ZAKON O SKUPŠTINI POTREBAN, ALI NE ZA PRIVILEGIJE

Gvozdenović smatra da bi jedan od najvažnijih koraka za jačanje parlamenta bilo donošenje Zakona o Skupštini, kojim bi se jasnije uredila pravila funkcionisanja te institucije.

Ipak, upozorava da je i način na koji se taj zakon priprema već otvorio pitanja transparentnosti.

“Ne mislim da je moguće cijelu našu političku zbilju normirati, ali neka osnovna pravila i principi demokratskog funkcionisanja moraju se znati i poštovati. Zato smatram da je donošenje Zakona o Skupštini jedan od najvažnijih koraka ka jačanju pozicije parlamenta, koja je posljednjih godina ozbiljno degradirana”, rekla je.

Prema njenim riječima, o pripremi zakona javnost je do sada mogla da sazna vrlo malo, uglavnom iz povremenih izjava predsjednika Skupštine i njegovog tima.

Podsjetila je da se krajem prošle godine u medijima govorilo o navodnom nacrtu zakona, sa predlozima poput posebnih penzija za poslanike i mogućnosti da predsjednik Skupštine dodjeljuje odlikovanja.

“Ako je namjera da se ovako važan zakon priprema iza zatvorenih vrata i da se njime uređuju privilegije funkcionera, umjesto da se jača položaj parlamenta, onda je njegova svrha potpuno promašena. Za takvo nešto nam Zakon o Skupštini ne treba”, poručila je Gvozdenović.

Ne objavljuju podatke o prisustvu poslanika, građani godinama ne postavljaju pitanja

Prema istraživanju, na internet stranici Skupštine se redovno objavljuju najave sjednica sa dnevnim redovima, predlozi i usvojeni zakoni, amandmani kao i druga dokumentacija od značaja za praćenje rada Skupštine. Ipak, evidencija o prisustvu poslanika i poslanica na sjednicama nije dostupna.

“Skupština Crne Gore već godinama ne objavljuje Plan zakonodavnog rada, a posljednji takav dokument dostupan na njenoj internet stranici odnosi se na 2021. godinu”, navodi se.

Kada je riječ o e-peticijama, statistički podaci za 2025. godinu o broju pristiglih i razmotrenih peticija nijesu dostupni.

“Međutim, u ranijim slučajevima zabilježene su prakse selektivnog pristupa u razmatranju peticija koje su dospjele do skupštinskih odbora. Iako se građanima omogućava i postavljanje pitanja poslanicima, prema dostupnim podacima, već godinama na ovaj način nije upućeno nijedno pitanje”, navodi se u istraživanju.