
Riba se odavno preporučuje zbog brojnih zdravstvenih koristi – od podrške zdravlju srca do obezbeđivanja omega-3 masnih kiselina, koje imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja mozga.
Oglas
Riba je takođe bogat izvor proteina, vitamina i minerala, a američke smernice za ishranu preporučuju redovno konzumiranje morskih plodova u okviru uravnotežene ishrane. Iako se može činiti da je svaka vrsta morskih plodova zdrav dodatak obroku, novo istraživanje ukazuje na to da bi vrsta ribe koju jedete mogla da bude važna kada je reč o riziku od smrti, piše Eatingwell.
U studiji objavljenoj u časopisu The Journal of Nutrition, istraživači su ispitivali da li su različite vrste ribe, uključujući one bogate omega-3 masnim kiselinama i nesoljenu ribu, povezane sa rizikom od smrti kod odraslih u Japanu. Rezultati su nešto složeniji nego što biste mogli da očekujete.
Kako je sprovedena studija?
Istraživači su koristili podatke iz japanske prospektivne studije zasnovane na centrima za javno zdravlje (Japan Public Health Center-Based Prospective Study), velikog istraživačkog projekta koji prati zdravstvene ishode kod odraslih u Japanu.
U ovu analizu uključeno je više od 90.000 odraslih osoba koje su između 1995. i 1998. godine popunile upitnik o učestalosti konzumiranja različitih namirnica.
Upitnik je obuhvatio uobičajenu ishranu učesnika tokom prethodne godine i 138 različitih namirnica i napitaka. Učesnici su navodili koliko često konzumiraju svaku namirnicu, od nikada do nekoliko puta dnevno, kao i uobičajenu veličinu porcije.
U okviru ovog istraživanja posebno je analizirano 19 vrsta ribe i morskih plodova, među kojima su bili slana riba, losos, tunjevina iz konzerve i sardine.
Od tih 19 namirnica, četiri su svrstane u slane proizvode, dok je preostalih 15 obuhvatilo nesoljenu ribu i morske plodove. Pet od tih 15 namirnica dodatno je svrstano u grupu riba bogatih omega-3 masnim kiselinama. Među njima su bili losos, pastrmka, orada, šnjur, sardine i jegulja.
Istraživači su tokom nekoliko godina pratili i zdravstvene ishode učesnika. Posebno su ih zanimali smrtni slučajevi od svih uzroka, kao i smrti od određenih bolesti, uključujući cerebrovaskularne bolesti. U ovu grupu spadaju stanja koja utiču na protok krvi u mozgu, poput moždanog udara, aneurizmi i vaskularnih malformacija.
Šta je studija pokazala?
Nakon analize podataka 90.944 odrasle osobe iz Japana, istraživači su utvrdili da je umerena konzumacija ribe i morskih plodova povezana sa manjim rizikom od smrti od svih uzroka kod žena.
Zanimljivo je da su veze između konzumiranja ribe i rizika od smrti zavisile od vrste ribe, uzroka smrti, pa čak i pola učesnika.
Konkretno, veći unos ribe bogate omega-3 masnim kiselinama bio je povezan sa manjim rizikom od smrti od svih uzroka i smrti usled cerebrovaskularnih bolesti kod žena.
Kod muškaraca je, s druge strane, veći unos nesoljene ribe i morskih plodova bio povezan sa manjim rizikom od smrti usled cerebrovaskularnih bolesti.
Drugim rečima, istraživači su utvrdili da različite vrste ribe mogu biti povezane sa različitim ishodima kada je reč o riziku od smrti.
Iako nisu uspeli da objasne zašto postoje razlike između muškaraca i žena, pretpostavili su da bi ulogu mogle da imaju različite navike u vezi sa pušenjem i konzumiranjem alkohola. Ipak, njihova analiza nije jasno potvrdila da su ovi faktori objašnjenje za uočene razlike.
Iako su rezultati ohrabrujući i dopunjuju postojeća istraživanja o mogućim zdravstvenim koristima morskih plodova, važno je uzeti u obzir i određena ograničenja studije.
Pre svega, istraživači su unos namirnica procenjivali samo u jednom trenutku, pa moguće promene u navikama učesnika tokom narednih godina nisu obuhvaćene analizom. Pored toga, iako su uzeli u obzir nekoliko potencijalnih faktora koji bi mogli da utiču na rezultate, moguće je da su ulogu imali i drugi, neizmereni faktori.
Kako se ovi rezultati mogu primeniti u svakodnevnom životu?
Kao što pokazuju ova i ranija istraživanja, riba može biti hranljiv dodatak uravnoteženoj ishrani. Međutim, ako je ne jedete redovno, možda se pitate kako da je češće uvrstite u nedeljne obroke.
Pečena riba, pripremljena na tiganju ili na roštilju, odličan je izbor sama po sebi, ali postoji mnogo drugih načina da je učinite privlačnijom, čak i za one koji su izbirljivi kada je hrana u pitanju.
Evo nekoliko predloga:
- Dodajte je u omiljena jela. Ako volite takose sa mlevenom junetinom ili salatu sa piletinom, pokušajte da uobičajeni izvor proteina zamenite ribom ili morskim plodovima. Bela riba, poput bakalara, ili šnjur dobro se uklapaju u takose, dok losos, pastrmka i škampi mogu biti odličan dodatak salatama.
- Ne zanemarujte ribu iz konzerve. Sveža riba može biti skupa, ali ne morate da je kupujete svežu da biste iskoristili njene nutritivne prednosti. Tunjevina, losos i sardine iz konzerve pristupačne su opcije koje mogu dugo da se čuvaju i olakšavaju dodavanje ribe u obroke.
- Obogatite ukus marinadom ili sosom. Ako vam riba sama po sebi ima previše izražen miris i ukus, pokušajte da je začinite belim lukom, limunom, začinskim biljem ili drugim začinima. Možete je poslužiti i uz omiljeni sos. Pesto, salsa i sosovi na bazi jogurta, poput cacikija, jednostavne su opcije.
- Uvek imajte zamrznute morske plodove pri ruci. Zamrznuti fileti ribe i škampi mogu biti praktična alternativa svežim morskim plodovima. Čuvajte nekoliko porcija u zamrzivaču kako biste uvek imali spreman izvor proteina kada vam je potreban brz obrok.
Teme
