27.10.2026. 17:01h
Poslije više od tri decenije političkog opstanka, uključujući pad Miloševićevog režima i dvije decenije provedene pod vođstvom Ivice Dačića, Socijalistička partija Srbije se suočava sa svojim najtežim porazom.
Jedna od najdugovječnijih i najprilagodljivijih političkih snaga u zemlji, prvi put od osnivanja 1990. godine ostaje izvan parlamenta.
Na izborima 25. oktobra socijalisti su osvojili nešto više od 90.000 glasova, nedovoljno da pređu izborni prag od tri odsto.
Stranku je osnovao nekadašnji autokratski predsjednik Srbije Slobodan Milošević, a posljednjih 20 godina je vodi proruski orjentisani Ivica Dačić, trenutno ministar unutrašnjih poslova.
Socijalisti su od dolaska Srpske napredne stranke (SNS) na vlast 2012. bili stabilan koalicioni partner naprednjaka koji su takođe zabilježili prvi izborni poraz od dolaska na vlast prije 14 godina, nakon što je opoziciona Studentska lista ubjedljivo pobijedila sa 2,2 miliona glasova.
Stranka koja je devedesetih vodila zemlju u ratove u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, preživjela je period nakon petooktobarskih promjena 2000. godine, kada je svrgnut Miloševićev režim.
Međutim, uoči izbora SPS je ostao bez nekoliko visokih funkcionera, a napustio ga je i jedan broj stranačke omladine.
"Socijalisti nisu prepoznali istorijski trenutak u kojem se Srbija našla i to će ih koštati opstanka", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) politikolog Duško Radosavljević.
Referendumska atmosfera počistila SPS
Prema još uvijek nepotpunim rezultatima izbora, SPS je osvojio 2,16 odsto glasova, što nije bilo dovoljno za prelazak cenzusa. Izbore je obilježila najviša izlaznost od 68 odsto, najveća od saveznih i predsjedničkih izbora iz septembra 2000. godine.
Iako je u izbornoj trci učestvovalo 18 lista, atmosfera je bila referendumska i favoriti su bile dvije liste – "Ujedinjena Srbija" koju je predvodila SNS i lista nastala iz masovnih antivladinih protesta i studentskih blokada zbog smrti 16 osoba u padu nadstrešnice 1. novembra 2024. godine.
"Socijalisti to nisu mogli da shvate. Ostali su do kraja žrtve politike koju su i sami inaugurisali devedesetih godina, a koja se zasniva na beskrupuloznom pljačkanju građana", kaže Duško Radosavljević.
Prvi čovjek socijalista Ivica Dačić izjavio je u nedjelju uveče da nije zadovoljan rezultatom i ocijenio da je to posljedica "referendumske atmosfere".
"Socijalistička partija Srbije je sa svojim koalicionim partnerima pokušala da u takvoj atmosferi, sa svojom posebnom, identitetskom listom, zauzme određeni politički prostor i nažalost, nismo uspjeli da ostvarimo željeni rezultat", kazao je Dačić u izbornom štabu SPS u Beogradu.
On je poraz nazvao "jednom izgubljenom bitkom" i dodao da "ćemo nastaviti da se borimo za Srbiju".
Ovo je najlošiji izborni rezultat SPS-a otkad su u koaliciji sa naprednjacima, ali se može vidjeti trend opadanja biračkog tijela. Tako je stranka na izborima 2012. imala blizu 570.000 glasova, dvije godine kasnije nešto preko 480.000, a 2023. godine oko 250.000 glasova.
Odlazak dijela članstva
Dio članstva je izražavao nezadovoljstvom načinom na koji se vodi SPS. Jedan od najistaknutijih u toj grupi je bio Branko Ružić, doskorašnji potpredsjednik SPS-a, koji je krajem avgusta jednoglasno isključen iz partije.
Kao obrazloženje SPS je naveo da je Ružić "kontinuirano u dužem vremenskom periodu" kršio stranački Statut i da nije sprovodio odluke stranačkih organa.
Ružić je prethodno bio pod suspenzijom vršenja funkcije u stranci nakon što je javno podržao studentske proteste i prisustvovao na nekim od skupova.
Branko Ružić nije želio da govori za RSE o rezultatima koje je njegova bivša stranka ostvarila.
Mjesec i po dana nakon što je Ružić isključen iz stranke, SPS je napustio i Boris Milićević, koji je član socijalista posljednjih 16 godina.
Milićević, koji je bio Ružićev savjetnik u vrijeme kad je ovaj imenovan za ministra bez portfelja zaduženog za evropske integracije 2013. godine, kaže za RSE da svoju odluku o napuštanju stranke nije koordinisao sa Brankom Ružićem.
Uzrok lošeg rezultata SPS-a on vidi u ogromnoj izlaznosti, ali i u činjenici da je dio članstva napustio stranku uoči izbora.
"To nezadovoljstvo je samo eruptiralo u tom trenutku. To nije bila koordinisana akcija, nego se približavanjem tog trenutka otpor toj antipolitici bio sve veći i morao je da ispliva", kaže Milićević.
Milićević je SPS napustio u oktobru, oko dvije sedmice uoči parlamentarnih izbora, kada su istraživanja javnog mnjenja pokazivala da se Socijalistička partija Srbije bori da pređe cenzus.
Svoju odluku obrazložio je u objavi na Instagramu, u kojoj piše da je "stranka izabrala da ćuti na kršenje ljudskih prava građana i urušavanje institucija". Zamjerio je i to što je SPS "izabrala antievropsku politiku i slavljenje ratnog zločinca".
Na pitanje zbog čega je tek dvije sedmice uoči izbora istupio iz stranke koja je u koaliciji sa Srpskom naprednom strankom od 2012. godine, Milićević kaže da je prethodno kroz partijske kanale pokušavao da ukaže na loš kurs koji je SPS zauzeo.
"Dovoljno nas je upozoravalo na vrijeme rukovodstvo partije na problematičnu politiku koju vode, od decembra 2024. i januara 2025. godine, kada je razgovarano o tadašnjoj politici stranke koja se nije mijenjala", kaže Milićević.
Kao odgovor je, kaže, dobijao "ili ignorisanje ili neke kratke negativne odgovore".
Milićević kaže da istraživanja javnog mnjenja uoči izbora, koja su ukazivala da će SPS teško preći cenzus, nisu uticala na to da on napusti stranku.
"Ja nisam kalkulisao, a ako sam kalkulisao, onda sam se trudio da to uradim u trenutku kada to proizvodi najviše posljedica", kaže Boris Milićević.
"Odnarođeno rukovodstvo"
Politikolog Duško Radosavljević smatra da odlazak dijela članstva iz redova socijalista nije uticao na ovakav rezultat stranke.
"Oni i bez toga ne bi imali podršku. Oni su se našli na pogrešnoj strani istorije u trenutku kada je krenula plima jednog, pjesnički rečeno, oslobodilačkog pokreta", smatra Radosavljević.
Prema njegovim riječima, rukovodstvo stranke je bilo "odnarođeno čak i od svog članstva, a kamoli od birača".
Sagovornik RSE ne vjeruje da će SPS uspjeti da se vrati u politički život na nekim narednim izborima.
"To je partija koja je završila sa svojim djelovanjem i vjerujem da će se oni samoraspustiti. Eventualno bi neki mlađi članovi mogli da pokrenu neku novu stranku koja ni u nazivu neće aludirati na Dačićevu stranku", kaže Radosavljević.
Nakon što je napustio SPS Branko Ružić je najavio da radi na formiranju nove stranke, uz napomenu da njega i njegove istomišljenike "ne okuplja ono iz čega smo izašli, nego kako vidimo buduću Srbiju".
Veze s Rusijom
Od osnivanja SPS je njegovala bliske političke veze sa Rusijom.
Stranka je razvijala saradnju sa vladajućom partijom Jedinstvena Rusija, dok je njen lider Ivica Dačić redovno isticao značaj ruske podrške Srbiji u vezi sa nepriznavanjem nezavisnosti Kosova.
Socijalisti su se protivili uvođenju sankcija Moskvi nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, navodeći da bi takav potez bio suprotan državnim interesima Srbije.
Veze s Rusijom održavaju i funkcioneri SPS-a. Tako je potpredsjedniku socijalista Dušanu Bajatoviću rusko Ministarstvo vanjskih poslova u Beogradu u decembru 2023. uručilo Orden Ruske Federacije za doprinos razvoju i jačanju međunarodnih odnosa.
Bajatović je godinama na čelu "Srbijagasa", državnog energetskog preduzeća koje u svom poslovanju zavisi od Rusije odakle uvozi gas.
On se krajem 2023. pojavio na predizbornom skupu SPS-a u crvenom duksu sa velikim latiničnim slovom "Z" koje je simbol ruske agresije na Ukrajinu.
Na pitanje hoće li izlazak SPS-a iz parlamenta uticati na odnose Srbije i Rusije, Duško Radosavljević kaže da ta stranka ne predstavlja Srbiju.
"Ako Rusija smatra da SPS kadrovi treba da predstavljaju Srbiju, onda Moskva mora da preispita svoje stanovište. Važno je da se što prije napravi nova Vlada, a spoljnopolitički odnosi bi trebalo da budu izgrađeni na međusobnom uvažavanju", ističe Radosavljević.
Od Miloševića do Dačića
Socijalistička partija Srbije osnovana je 1990. godine spajanjem Saveza komunista Srbije i Socijalističkog saveza radnog naroda Srbije. Za prvog predsjednika izabran je Slobodan Milošević, koji je bio na čelu stranke do svoje smrti.
Ubrzo nakon osnivanja SPS je postala najjača politička snaga u Srbiji. Stranka je vladala u vrijeme raspada Jugoslavije, ratova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, međunarodnih sankcija i NATO bombardovanja 1999. godine.
Nakon saveznih i predsjedničkih izbora 2000. godine i masovnih protesta 5. oktobra, Milošević je izgubio vlast, a SPS prvi put prešla u opoziciju.
U tom periodu Slobodan Milošević je izručen Tribunalu u Hagu, gdje mu se sudilo za ratne zločine u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, ali presudu nije dočekao, jer je preminuo u pritvorskoj jedinici 2006. godine.
Stranku tada preuzima Ivica Dačić, koji je postepeno napustio retoriku devedesetih, 2008. godine uvodi SPS u vladajuću koaliciju sa Demokratskom strankom, koja je 2000. bila stožer demokratske opozicije.
Tim dogovorom Dačić je postao ministar unutrašnjih poslova.
Poslije izbora 2012. godine SPS je formirala vladu sa Srpskom naprednom strankom (SNS).
Ivica Dačić je kratko bio premijer Srbije, da bi potom godinama obavljao funkcije ministra spoljnih poslova, predsjednika parlamenta i drugih visokih državnih dužnosti.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
